Osnivanjem zaštitnih radionica do radnih mjesta za osobe s invaliditetom

Osnivanjem zaštitnih radionica do radnih mjesta za osobe s invaliditetom

U Gradskoj vijećnici održana je tribina naziva „Integrativne i zaštitne radionice“, kao prvog koraka prema osnivanju zaštitnih i integrativnih radionica kao posebnog oblika zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Cilj tribine bio je informirati i motivirati dionike, od drugih gradova i općina Urbane aglomeracije Rijeka preko udruga civilnog društva do gospodarstvenika, o ovoj vrsti poslovnog koncepta te pokrenuti aktivnosti koje bi u skoroj budućnosti dovele do osnivanja zaštitnih radionica na našem području. Tribinu su organizirali Odjel gradske uprave za poduzetništvo Grada Rijeke i Centar za odgoj i obrazovanje Rijeka, uz podršku Centra za profesionalnu rehabilitaciju Rijeka.

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji iz 2013. integrativnu radionicu definira kao ustanovu ili trgovačko društvo u kojoj više od 51% ukupno zaposlenih čine osobe s invaliditetom, dok zaštitnu radionicu čine društva u kojima 51% zaposlenih čine osobe s invaliditetom, od čega 20% radi na zaštitnim radnim mjestima koja su prilagođena radnim sposobnostima i potrebama pojedinih osoba s invaliditetom. Zaštitno radno mjesto namijenjeno je osobama koje imaju teškoća s radnom izdržljivošću te iziskuju veći opseg stručne podrške uz svakodnevno praćenje u radu. Također, poslodavac može unutar tvrtke osnovati posebnu radnu jedinicu za zapošljavanje osoba s invaliditetom s najmanje pet zaposlenih.

Tribina-Integrativne-i-zaštitne-radionice
Cilj tribine bio je informirati i motivirati dionike, od drugih gradova i općina Urbane aglomeracije Rijeka preko udruga civilnog društva do gospodarstvenika

Ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje Rijeka Ivone Šabarić Rubeša naglasila je kako centar stalno osluškuje potrebe tržišta i osmišljava nove edukativne programe, no ukazala je kako dio učenika i nakon školovanja nije konkurentan na tržištu rada, jer ne može doseći traženu radnu učinkovitost.

„To su mladi ljudi koji žele raditi i moramo im dati tu priliku, jer imaju radnih sposobnosti i mogu pridonositi društvu. Ovu tribinu vidim kao priliku da se u našoj sredini u skoroj budućnosti osnuju zaštitne i integrativne radionice, kao jedinog načina da se dio osoba s invaliditetom uopće zaposli“, kazala je Šabarić Rubeša.

„Želimo raditi, molim vas pružite nam priliku“, poruka je koju je uoči skupa poslao i bivši učenik Centra za odgoj i obrazovanje Eduard Nošaj, koji je prošle godine završio srednju školu za zanimanje pomoćni knjigoveža.

Pomoćnica ravnateljice Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Jasenka Sučec istaknula je kako je u Hrvatskoj ovaj oblik zapošljavanja osoba s invaliditetom, za razliku od primjerice Slovenije, još u začecima, pa postoji pet zaštitnih radionica, tri integrativne radionice te dvije radne jedinice, a u postupku osnivanja su još dvije integrativne radionice. O statistikama zapošljavanja osoba s invaliditetom govorio i predstojnik riječkog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Željko Marković.

Radionice ili radne jedinice mogu osnovati jedinice lokalne ili regionalne samouprave, ustanove, udruge ili tvrtke, njezin je glavni cilj da bude poslovno isplativa, no naglasak na društvenim ciljevima, pa se može reći da je model zaštitnog zapošljavanja vrlo blizak modelu društvenog poduzetništva. Osim što postoje EU fondovi iz kojih se modu dobiti sredstva za osnivanje radionica, značajnu financijsku pomoć kroz subvencije plaće ili nabavku opreme osigurava i država.

Rad već osnovanih zaštitnih radionica predstavili su Dražen Koščak, ravnatelj Srednje strukovne škole Varaždin i zaštitne radionice čija je osnovna djelatnost proizvodnja radne i zaštitne odjeće, navlaka za stolice i izrada platnenih pelena te Mihaela Zubić, ravnateljica Ustanove za zapošljavanje osoba s invaliditetom „Tekop Nova“ Pula koja se bavi proizvodnjom tekstilnih proizvoda. Primjerice, Tekop Nova ostvaruje 62% prihoda od rada, dok ostatak prihoda osiguravaju od države (19%), Istarske županije (11%) te Grada Pule (8%).

U sklopu tribine održana je panel rasprava
U sklopu tribine održana je panel rasprava

Sučec je istaknula kako je stoga najvažnije osmisliti dobar poslovni plan, odnosno pronaći uslugu ili proizvod za kojima postoji potreba u zajednici, navevši primjer usluga i proizvoda u turizmu.

„Treba biti svjestan da nitko neće kupiti proizvode samo zato što su ih proizvele osobe s invaliditetom – ljudi će kupiti kvalitetne i lijepe proizvode koji im trebaju“, kazala je Sučec.

U sklopu tribine održana je panel rasprava, u kojoj je pročelnica Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Karla Mušković istaknula je kako se u Rijeci poduzimaju koraci u smjeru većeg zapošljavanja osoba s invaliditetom. Grad Rijeka u suradnji s UOCDP Rijeka pokušava pronaći adekvatan prostor u kojem će biti zaštitna ili integrativna radionica za osobe s invaliditetom. U tribini je sudjelovala i ravnateljica Centra za profesionalnu rehabilitaciju Ivana Lulić, a prisustovala zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Mira Pekeč Knežević.

 

Izvor: Rijeka.hr